{"id":395,"date":"2020-06-03T20:03:58","date_gmt":"2020-06-03T18:03:58","guid":{"rendered":"https:\/\/mozaiq.mensa.rs\/?p=395"},"modified":"2022-12-16T14:32:56","modified_gmt":"2022-12-16T12:32:56","slug":"kult-mladosti-i-lepote","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mozaiq.mensa.rs\/?p=395","title":{"rendered":"Kult mladosti i lepote"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align:center\"><strong> Ema Hart kao krug<\/strong>, D\u017eord\u017e Romni, 1782 <\/p><p><\/p><blockquote class=\"wp-block-quote\"><p> \u201eNemojte se \u017eeniti zbog no\u0107i. No\u0107u mo\u017eete i spavati. Tra\u017eite \u017eenu koja \u0107e vam re\u0161iti probleme danju\u201c.  <\/p><cite><br>( Du\u0161ko Radovi\u0107) <\/cite><\/blockquote><p> Optere\u0107enost fizi\u010dkim izgledom se sre\u0107e kod sve mla\u0111e populacije. Savremeni na\u010din \u017eivota, pre\u010desto fotografisanje (naro\u010dito selfie), dru\u0161tvene mre\u017ee, medijski lin\u010d javnih li\u010dnosti zbog neodgovaraju\u0107eg fizi\u010dkog izgleda, davanje komplimenata deci za lepotu a ne trud i osobine li\u010dnosti i sli\u010dno, dovodi do toga da se su\u0161tina do\u017eivljaja sebe prebacila od unutra ka spolja. Fizi\u010dki izgled se nasle\u0111uje a zahvaljuju\u0107i sredstvima ulep\u0161avanja mnogo lak\u0161e menja nego osobine li\u010dnosti za \u010diju izgradnju je potrebno mnogo vi\u0161e truda. Zbog svega toga su poreme\u0107aji li\u010dnosti (naro\u010dito narcisti\u010dki) sve \u010de\u0161\u0107i u populaciji. <\/p><p> Ulep\u0161avanje i \u017eelja za dopadanjem je prisutna od pamtiveka. Nesigurni ljudi su oduvek pri\u017eeljkivali da promene ne\u0161to na sebi, a najnovija medicinska dostignu\u0107a iz oblasti estetske hirurgije im to omogu\u0107avaju. Nije zanemarljiv ni uticaj photoshopa. Razmi\u0161ljanje o eventualnoj promeni fizi\u010dkog izgleda koje se kod ve\u0107ine ljudi normalno zavr\u0161ava sa pubertetom, kod onih sa niskim samopouzdanjem se prote\u017ee tokom celog \u017eivotnog veka. Sebe ne vide realno, fokusiraju se na mane umesto vrline, poja\u010davaju ih do nivoa apsurdnosti i dismorfofobije. <\/p><p> Nije slu\u010dajno da je re\u010d selfie vrlo sli\u010dna re\u010di selfish (sebi\u010dan). Konstantno fotkanje i groteskno pu\u0107enje je toliko \u010desto da je postalo \u201enormalno\u201c. Tu je prisutna okrenutost sebi ve\u0107a nego kod obi\u010dnog ogledanja. Pravljenje selfija nije isto \u0161to i ogledanje, ono je mnogo vi\u0161e: ta slika se kasnije postavlja na dru\u0161tvene mre\u017ee, \u0161alje, postaje podlo\u017ena pohvali i kritici, pa mu se daje ve\u0107i zna\u010daj nego \u0161to bi trebalo. Selfie je prihva\u0107en zbog prakti\u010dnosti: vi\u0161e nije potrebno da jurite nekoga da vas slika. Sa druge strane, upravo je to najbolji pokazatelj doba u kojem \u017eivimo: vi\u0161e vam nije potreban drugi da vam ka\u017ee kakvi ste, sada sve to mo\u017eete sami. <\/p><p> Kult tela je doveo do porasta broja osoba sa poreme\u0107ajima ishrane, naro\u010dito kod devojaka u pubertetu. Izgladnjivanje do granica izdr\u017eljivosti i kompulzivno prejedanje su pogre\u0161ni na\u010dini poku\u0161aja prevazila\u017eenja mnogo dubljih psiholo\u0161kih problema. Njihov do\u017eivljaj sebe je nerealan, poku\u0161avaju da kontroli\u0161u svoje telo kad ve\u0107 ne mogu druge aspekte \u017eivota. <\/p><p><\/p><blockquote class=\"wp-block-quote\"><p> \u201eOna koja se mnogo ogleda slabo ku\u0107u nadgleda.\u201c <\/p><cite> <br>(Stara srpska izreka)   <\/cite><\/blockquote><p> Slika o sebi (self koncept) se gradi preplitanjem biolo\u0161kih, psiholo\u0161kih i socijalnih \u010dinilaca. Objektivni fizi\u010dki nedostatak mo\u017ee dovesti do negativne reakcije okru\u017eenja i na takav na\u010din uticati na do\u017eivljaj sebe. Kod nekih osoba se do\u017eivljaj nekompetentnosti ne menja ni posle otklanjanja fizi\u010dke mane, dok drugi odmah \u201eprocvetaju\u201c. Nije retkost da osobe sa vi\u0161kom kilograma u pubertetu kada odrastu mnogo vi\u0161e vode ra\u010duna o kila\u017ei zato \u0161to ih svaki porast kila\u017ee pani\u010dno vra\u0107a u vreme kada su bili nezadovoljni sobom. Sa druge strane, oni koji su lepo izgledali tokom puberteta kao da taj do\u017eivljaj samopouzdanja nose tokom celog \u017eivota, bez obzira na kasniji izgled, pod uslovom da su sebe izgra\u0111ivali kao li\u010dnost. <\/p><p> Deca su najosetljivija: vaspita\u010di navode da se broj dece nezadovoljnih svojim izgledom udvostru\u010dio na uzrastu od 3-6 godina. Poreme\u0107aji ishrane se tako\u0111e javljaju sve ranije. Kao glavni krivci navode se mediji (TV, internet, \u010dasopisi) i roditelji. Deca imitiraju svet oko sebe, na roditeljima je da li deci pru\u017eaju prave uzore ili forsiraju izgled. Bitno je kakve komplimente roditelji daju deci i \u0161ta komentari\u0161u dok gledaju TV (dok misle da deca \u201ene \u010duju\u201c). Ako dete stalno slu\u0161a komentare o lepoti, a ne trudu i osobinama li\u010dnosti, misli\u0107e da je to najva\u017enija stvar na svetu i ne\u0107e se toliko truditi da se izgradi kao li\u010dnost. <\/p><p> Dismorfofobija je psiholo\u0161ki poreme\u0107aj opsednutosti izgledom sopstvenog tela koje se vidi na krajnje negativan na\u010din mada za to ne postoje objektivni razlozi. Smatra se da nastaje kombinovanjem biolo\u0161kih i socijalnih faktora, obi\u010dno u adolescenciji. Osobe koje pate od ovog poreme\u0107aja se satima opsesivno ogledaju, misle da svi gledaju njihov nedostatak, da im se rugaju i sa\u017ealjevaju. Provode pred ogledalom i do 8 sati, zapostavljaju\u0107i druge aktivnosti \u0161to poja\u010dava psihi\u010dke tegobe (depresiju, anksioznost, socijalnu izolaciju do nivoa fobije, opsesivno-kompulsivne simptome, bolesti zavisnosti (pre svih alkoholizam), poreme\u0107aje ishrane i sl.), ali i fizi\u010dke (ko\u017ene lezije, gubitak kose, razne nuspojave nakon ponovljenih plasti\u010dnih operacija). Negativno reaguju na razuveravanja od strane drugih jer sebe do\u017eivljavaju kao nakaze. Mnogi postaju opsednuti dijetama, ve\u017ebanjem, \u0161minkanjem, kozmetikom, neki i hirur\u0161kim intervencijama, \u010dime se centar do\u017eivljaja sebe jo\u0161 vi\u0161e pomera ka spolja, umesto ka unutra. <\/p><p> Prema neurofiziolo\u0161kim ispitivanjima, kad mu\u0161karci posmatraju \u017eene koje im se dopadaju aktivni su delovi mozga koji obra\u0111uju vizuelne informacije Kod \u017eena se, pored pomenutih, aktiviraju i druge zone mozga, pre svega one odgovorne za procese odlu\u010divanja (dakle \u017eene ne uzimaju u obzir samo fizi\u010dki izgled). Tako\u0111e kod osoba koje pate od pogre\u0161nog do\u017eivljavanja sebe (dismorfofobije, anoreksije itd.) na pogre\u0161an na\u010din su povezani neuroni u beloj mo\u017edanoj masi, naro\u010dito delovi zadu\u017eeni za vizuelno i emocionalno procesiranje. Sebe vide nerealno, druga\u010dije nego okolina, fokusiraju se na bezna\u010dajne detalje a celinu zanemaruju. <\/p><p> Istra\u017eivanja o va\u017enosti fizi\u010dkog izgleda su vi\u0161e popularno-psiholo\u0161ka nego nau\u010dna. Ispitanici su obi\u010dno studenti i mlade osobe zbog dostupnosti istra\u017eivanju, a zna se da faktor fizi\u010dkog izgleda kod npr. izbora partnera opada sa godinama. Pred ispitanike se stavi situacija izbora najprivla\u010dnijeg od ponu\u0111enih, \u0161to nije \u017eivotna situacija jer ljudi biraju na osnovu op\u0161teg utiska i razgovora sa nekim, a ne samo izgleda. Ve\u0107ina istra\u017eivanja vi\u0161e govori o estetskim preferencijama u situacijama kada su dva kandidata izjedna\u010dena po svemu sem izgledu. <\/p><p> Drugi tip istra\u017eivanja navodi da su osobe koje deluju znatno mla\u0111e i privla\u010dnije bolje zara\u0111uju. Pitanje je \u0161ta je uzrok a \u0161ta posledica: mo\u017eda ba\u0161 zato \u0161to vi\u0161e zara\u0111uju mogu sebi priu\u0161titi dodatnu negu i bavljenje estetikom. Takva istra\u017eivanja su karakteristi\u010dna za zapadne zemlje sa znatno vi\u0161im standardom, a pored toga njihov tzv. socijalni broj nije isto \u0161to i kod nas JMBG, pa nije mogu\u0107e utvrditi godinu ro\u0111enja, tu je bavljenje godinama diskriminacija. U poslednje vreme u na\u0161oj zemlji je sve vi\u0161e onih koji se podvrgavaju raznim intervencijama, \u0161to zbog prirode posla (estrada npr.), \u0161to zbog poku\u0161aja le\u010denja kompleksa. Ozbiljni lekarski timovi zadu\u017eeni za promenu izgleda obavezno konsultuju psihologa i psihijatra, koji treba da razlu\u010de efekat operacije na do\u017eivljaj sebe. Oni koji su nezadovoljni sobom se ne\u0107e zaustaviti na samo jednoj operaciji, bi\u0107e ve\u010dito nezadovoljni, tako da je psihoterapija neophodna. <\/p><p> Postoji tzv. \u201chalo-efekat\u201c: ljudi \u010desto procenjuju karakter na osnovu prvog utiska. Osobe prijatnog izgleda procenjuju kao one koje imaju dobar karakter, \u0161to ne mora biti u vezi. Fizi\u010dki izgled je \u010desto nu\u017ean, ali ne i dovoljan uslov da bi neko bio do\u017eivljen pozitivno. Bitnije je ono \u0161to je ispod povr\u0161ine, \u0161to se ne vidi na prvi pogled, mada ipak izbija u vidu simpati\u010dnosti i pozitivne energije. Barbara Strejsend je npr. pravi primer osobe koja se nije obazirala prvenstveno na izgled, ve\u0107 je pokazala da su individualnost i talenat najbitniji. <\/p><p> naro\u010dito va\u017eno kada osoba bira \u017eivotnog partnera. De\u0161ava\u0107e se da vas na trenutak privu\u010de neko drugi, zbog monotonije ili krize srednjih godina, \u0161to je kratkog veka, bar kod integrisanih ljudi koji cene kvalitet i ne pla\u0161e se starenja kao normalnog procesa, normalne \u017eivotne faze. Najte\u017ee stare oni koji su ceo \u017eivot fokusirani na izgled, pa brojnim plasti\u010dnim operacijama, botulinom i drugim sredstvima potpuno gube individualnost. Za razliku od njih, oni koji su radili na razvoju svojih potencijala starenje prihvataju spokojno, zadovoljni postignutim i fokusirani na svoje pozitivne strane. Shvataju da su mladost i lepota u li\u010dnosti, u karakteru i temperamentu koji iz njih izvire i odra\u017eava se na licu. Njima je jasno da kozmetika i sredstva za ulep\u0161avanje treba da istaknu prirodnost, a ne da je ugu\u0161e i promene; da su mimi\u010dne bore ispisani karakter na licu koji je mogu\u0107e ubla\u017eiti a ne znak za paniku i be\u017eanje od prave \u201eSlike Doriana Greja\u201c. Jedno je nega i individualnost a drugo menjanje prirode i uniformnost. Samo onaj koji \u017eivi u skladu sa svojom prirodom mo\u0107i \u0107e mirno da do\u010deka zaokru\u017eenje \u017eivotnog ciklusa, sre\u0107an \u0161to svakog dana mo\u017ee da nau\u010di ne\u0161to novo, bez obzira na godine. Takvi ljudi \u0107e uvek biti mladi i duhom i telom. Njima nije potreban \u010darobni napitak, eliksir mladosti, oni su shvatili da je mo\u0107 u njima samima. <\/p><hr class=\"wp-block-separator\"\/><p><strong> Jasna Bulaji\u0107-Stepanovi\u0107<\/strong>, psiholog-psihoterapeut, psiholog Mense Srbije, psiholog Mense Crne Gore i supervizor Mense BiH. <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ema Hart kao krug, D\u017eord\u017e Romni, 1782 \u201eNemojte se \u017eeniti zbog no\u0107i. No\u0107u mo\u017eete i spavati. Tra\u017eite \u017eenu koja \u0107e vam re\u0161iti probleme danju\u201c. ( Du\u0161ko Radovi\u0107) Optere\u0107enost fizi\u010dkim izgledom se sre\u0107e kod sve mla\u0111e populacije. Savremeni na\u010din \u017eivota, pre\u010desto fotografisanje (naro\u010dito selfie), dru\u0161tvene mre\u017ee, medijski lin\u010d javnih li\u010dnosti zbog neodgovaraju\u0107eg fizi\u010dkog izgleda, davanje komplimenata [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":396,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[59],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mozaiq.mensa.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/395"}],"collection":[{"href":"https:\/\/mozaiq.mensa.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mozaiq.mensa.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mozaiq.mensa.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mozaiq.mensa.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=395"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/mozaiq.mensa.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/395\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":397,"href":"https:\/\/mozaiq.mensa.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/395\/revisions\/397"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mozaiq.mensa.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/396"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mozaiq.mensa.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=395"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mozaiq.mensa.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=395"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mozaiq.mensa.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=395"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}