Putopisi banatskog vina

Hodajući ili vozeći se po Banatu, prolaznik može uočiti razna naselja  od malih sela, pa do malo većih varoši, gradova, a ponegde između njih nikne i malo imanje sa, po pravilu, kućom, dvorištem, psom i bašticom za povrće i cveće. Okružen tim selima, pojedinačnim domovima i imanjima, u podnožju starih, gromadnih planina nalazi se Vršac, grad ljubavi, vetra i vina.

Smešten uz same vinograde, Vršac se naslanja na Vršačke planine koje su prekrivene šumom četinara i listopadnog drveća koje nastanjuju razne životinje. Najviši vrh planina je ujedno i najviši vrh Vojvodine – Gudurički vrh. Sama kruna ovog pejzaža je čuveni zamak Vršačka kula.

U samom srcu grada nalazi se velelepna katedrala Svetog Gerharda. Sazidana je u neogotskom stilu, 1863. godine. Visina i jedinstven izgled ovoj daju joj titulu „svetionika“ – katedrala se može videti iz okolnih mesta kada vremenski uslovi to dozvoljavaju, a što se više približavamo gradu, jasnije i bolje pokazuje svoje detalje i pomaže putnicima da se orijentišu. Vrščani je često zovu samo Katedrala.

Foto: Tara Jovanović

Osim nje, srce grada krasi i Vladičanski dvor, zgrada smaragdne boje krova. A sva ova arhitektonska čudesa zamenjuje jedinstven pogled sa vidikovca. Sa njega možemo pomoću teleskopa posmatrati ceo grad i okolinu. Do vidikovca se može doći penjući se uz stare stepenice na kojima se i najiskusniji planinari umore.

Kao što smo već rekli, na vrhu se nalazi zamak okružen zidinama. To je verovatno i najpoznatija turistička atrakcija grada, a u njegovoj neposrednoj blizini je i skakaonica za paraglajdere. Osim kule, Vršac je u davnim vremenima bio poznat i po lekovitoj vodi, te je iskopano veštačko jezero u blizini centra grada. Ljudi su mogli da se kupaju u jezeru, a onda da šetnjom i sunčanjem na svežem vazduhu uživaju po bregu. Negde pri kraju asfaltiranog puta, nalazi se odmaralište Crvenog Krsta, koje je nekada bilo odmaralište kraljice Marije.  

Osim što je okružen zelenim poljima, Vršac je omeđen vinogradima koji svake godine daju fenomenalna vina. U čast vinograda i samog grada, svake godine održava se i festival „Dani berbe grožđa“, meštanima poznat kao „Grožđebal“. U srcu grada su tada postavljeni štandovi sa hranom, slatkišima, igračkama, garderobom, a najveću atrakciju čine vožnje za decu. Na gradskom trgu se održavaju koncerti poznatih pevača i bendova, a iz aviona iznad grada se baca grožđe zavezano za padobrančić, na kom piše nagrada za osobu koja ga uhvati.

Vrščani su ljudi koji vole svoj grad i veoma su druželjubivi. Bogatu kulturu grada Vršca imali su priliku da istraže i članovi Mense Srbije, u sklopu nekoliko radionica, predavanja i upoznavanja okoline. Sve je to organizovano u raznim ustanovama i mestima – u vinariji, muzeju i Tački susretanja, udruženju za promociju i afirmaciju kulture, nauke i umetnosti, čiji je predsednik i osnivač prof. Marija Vasić Kanački. Tu posetu je izuzetno opisala Jelena Ožegović, članica Mense iz Vršca u jednom intervjuu za novine ,,Vršačka kula“. 

Foto: Tačka susretanja

„Članovi Mense Srbije, pristigli iz Beograda, Novoga Sada, Niša, Pančeva, Kruševca… prethodnog vikenda posetili su Vršac. U petak, 25. februara u Tačka susretanja, Neven Daničić, profesor istorije, i Tamaš Fodor, bibliotekar i diplomirani filolog, održali su predavanje na temu „Prozor u prošlost grada pod bregom“. Posebnu energiju ovom događaju dodao je hor Raspevanih profesora, vođenih Marijom Kliskom Čengeri. Subota je bila rezervisana za odlazak u Guduricu, prisustvo otvaranju manifestacije Dani mladih vina, posetu Vinariji Selekta i priču sa legendom naših krajeva – Đorđem Krstovim, u njegovom bajkovito-vinskom domu. Nakon povratka iz Gudurice u Tačku, Veljko Karadžić, stručnjak za bezbednost i zaštitu podataka, član predsedništva Mense Srbije, održao je interaktivno predavanje na temu „Kako biti bezbedniji u sajber svetu“. U nedelju, 27. 2. Organizovana je poseta Gradskom muzeju, reprezentu kulturnog nasleđa ovih krajeva, i Helveciji, čija je izgradnja krajem 19. veka predstavljala kulminaciju zlatne epohe vršačkog vinogradarstva. Nakon trodnevnog događaja utisak svih učesnika je bio da je bilo zadovoljstvo svedočiti saradnji dve altruističke organizacije.“ 

Tekst iz ,,Vršačka kula“, broj 1367, autor teksta: Jelena Ožegović

I tako, od vrha kule, do okolnih brda i vinograda, istražili smo grad koji nikada ne spava. Grad u kom vetar uvek duva i mrsi kose, grad u kom su rođeni mnogi umetnici. Obišli smo Vršac, grad ljubavi, vetra i vina. 

Nemanja M. Angelovskipisac, student medicine i glavni i odgovorni urednik MozaIQ-a. 

Ostavite odgovor